Na veliko zanimanje mještana naišlo je gostovanje učitelja i astronoma Korada Korlevića u Cresu, gdje je održao predavanje u organizaciji Dječjeg vrtića "Girice".
Središnja tema Korlevićeva predavanja, održanog u predvorju zgrade Osnovne škole Frane Petrića nakon uvodne riječi vrtićke ravnateljice Snježane Sučić, bila je "Djeca u prirodi", s tim da je predavač dao uvod o razvoju tehnologije i očekivanjima za budućnost, kazavši da se hrvatsko društvo bavi prvenstveno povijesno-političkim temama, dok se ostatak svijeta okrenuo razvoju, odnosno pripremi za svijet kakav će biti za nekoliko desetljeća. "Šezdeset posto zanimanja koja će biti za 25-30 godina sada ne postoje, a treba pripremiti djecu na to da će 70 posto muških biti neuspješno. Kao u starom Rimu, ušli smo u 'društvo snova' u kojemu car svojim prijateljima daje kruha, a narodu igara, pa svaki grad carstva mora imati stadion" - s ovim je tvrdnjama Korlević otvorio predavanje.
Kritičan je prema školstvu, za koje navodi da je u vrijeme izgradnje škole u kojoj je održano predavanje, sedamdesetih godina, bilo među deset najboljih, a sada je Hrvatska 137. od 140 zemalja u kojima je istraživano kritičko mišljenje u školaraca. Problem vidi u tome što Hrvatska zapošljava 2030 asistenata u nastavi, a samo troje za podršku darovitoj djeci. Kao primjer trošenja novca, naveo je festival "Ljeto na Savi" - prema Korleviću tim bi se novcem moglo osigurati dvije godine vrhunske edukacije u školama, a novcem za svjetlosne instalacije na dizalicama "Uljanika" dvadeset godina vrhunske edukacije. Vrtiće ipak vidi kao najbolji dio u hrvatskom školstvu, s tim da je ponudio nekoliko ideja koje se već vikendima primjenjuju u Istri ili pak u Njemačkoj, gdje se to naziva "waldkindergarten", odnosno šumski vrtić. Dao je primjere organiziranog boravka u šumi, uz morsku obalu, pri zajedničkoj pripremi hrane, boravku vani za kišnog vremena.
Sve veći broj kratkovidne djece
"Zbog previše kontrole, djeca osnovnoškolske dobi imaju problem s hodanjem na veće udaljenosti, penjanjem na stijene i stabla, generacija su koja ima problem s otvorenim prostorom. Djeca se moraju i opeći i porezati da bi se naučila brinuti o sebi. Djeca koja su tjelesni imala samo u sportskoj dvorani izgubila bi od naše generacije, koja je igrala nogomet i na snijegu i na buri. Po prvi put imamo dokaze da je nova generacija nemoćnija, a mnogo njih neće se razmnožavati jer neće htjeti osamnaest godina brinuti o djeci, kada se za to vrijeme mogu zabavljati na kompjuterima. Zbog sigurnosnih razloga smanjuje se broj programa s djecom u prirodi, a djeca je po nagonu vole. U školama su u strahu da će se djetetu nešto dogoditi i da će zbog toga biti tuženi", kazao je Korlević. Potkrijepio je to i sve većim brojem kratkovidnih među djecom u odnosu na razdoblje prije više i dvadeset godina, kazavši da je dokazano da djeca moraju svaki dan bar tri sata provesti na svjetlu preko 10 tisuća luksa. Ipak, to ne znači da treba dozvoljavati često izravno izlaganje suncu u satima oko podneva. Također, iznio je i rezultate istraživanja prema kojima djeca sa sela nemaju alergije, jer su odmalena "naučile" svoje imunološke sustave na bakterije.
"Treba najprije raditi na odgoju kroz inventivnost, kreativnost, stvaranje radnih navika i dobrih ljudi. Vi ste mala zajednica na otoku i možete to napraviti lakše nego drugdje", završno je poručio Korlević.