Jedna je to od autorica i autora koji su za izradu rukotvorina i delicija dobili oznaku "Lošinjski lokalni proizvod" Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, kao oznaku izražavanja prepoznatljivosti podrijetla proizvoda s cresko-lošinjskog otočja te i likovno-dizajnerske originalnosti.
U ovom slučaju, riječ je o tri proizvoda - macerat i balzam "mediteranski miks", macerat i balzam neven/kantarion te macerat i balzam od ružmarina. "Mediteranski miks" je mješavina lavande, kadulje, ružmarina, primorskog vriska, kamenjarske gorske metvice te origana i namijenjen je čišćenju i zaštiti kože, protuupalnom djelovanju i kao repelent, za poticaj cirkulaciji kože, regeneriraju problematičnu kožu i rane te pomaže protiv artritisa i reume. Neven i kantarion (gospina trava) namijenjeni su svim tipovima kože, djeluju protuupalno i potiču regeneraciju, pomažu pri liječenju kožnih oboljenja, iritacija, rana, ugriza, opekotina, bora, strija, modrica i sl., kao i kod oticanja zglobova i mišića, s tim da se zbog fotosenzitivnog djelovanja gospine trave ne smiju koristiti prije izlaganja suncu. Macerat i balzam od ružmarina služi protuupalnom djelovanju, analgetskom djelovanju (pri artritisu, reumi, grčevima i gihtu), idealan je za masaže, a ima i antiseptičko djelovanje.
Odlaskom u mirovinu s mjesta laborantice, Marica Filipović posvetila se svijetu ljekovitoga bilja: "Odavno imam poseban odnos prema cvijeću i biljkama, a ovo je podneblje, čistoga tla i zraka, s pogodnom klimom, bogato eteričnim biljem. Pronašla sam literaturu, a u mirovini sam se počela time aktivnije baviti. Javila sam se za zakup gradske parcele, a teren, poviše uvale Valdarke, okrenut na jugozapad, kao da je izmišljen za ovo, jer se bura ne osjeti, a ima mnogo sunca".
Prije dvije godine upisala je školu za fitoaromaterapeutkinju na učilištu "Pro focus" te nakon predavanja i praktične nastave, imala završni rad o kadulji, a sada polaže za formulatora prirodne kozmetike. Počela je sa smiljem, koje je pobirala na kamenjaru, potom ga sušila i macerirala i radila balzame, a onda prešla na kadulju, poznatu po eteričnim uljima i ljekovitosti. "Radim macerate i balzame; tim postupkom tvari iz biljke nakon nekog vremena, uz sunce te vitamin E, puste ulje i dobije se kvalitetan proizvod", ističe Filipović, naglašavajući to da je biljka u prirodnim uvjetima zdrava, a da prisutnost pojačivača i insekticida predstavlja veći problem.
Od sadnje do branja, maceracije i filtriranja, sve radi ručno i uživa u radu: "Prije su ljudi puno više poznavali biljke i svaka lošinjska kuća imala je macerat kantariona. Sve se to radilo u raspoloživom ulju, a to je bilo maslinovo. Ono je odlično, ali se sporo upija u kožu, pa koristim bademovo ulje koje je prozirno i bolje upijajuće. Vitamin E čuva ulje, ali ne u količini koja bi djelovala na proizvod. Svaka maceracija traje po mjesec i pol dana i sve se to protegne od proljeća do jeseni.
Kada je riječ o preferencijama kupaca, kaže da je smilje jedno vrijeme bilo u modi, a da ljudi uglavnom odlučuju po mirisu, a ljekovitost im nije uvijek u prvom planu.
Za kraj i uputa: "Nikad ne treba pobrati sve, uvijek treba ostaviti nešto da se biljka obnovi. Nipošto ne treba čupati biljku s korijenom, to je grijeh, teror nad biljem. Ne treba zanemariti razmjenu energije biljaka jednih uz druge".
