U Lošinjskom muzeju sutra će u 20 sati svoju novu knjigu "Grboslovna baština cresko-lošinjskog otočja" predstaviti Jasminka Ćus-Rukonić. Nakon nedavnog prvog predstavljanja u Cresu, sada će o knjizi više doznati i lošinjska publika, a tim smo povodom porazgovarali s autoricom, umirovljenicom, ali i dalje vrlo aktivnom istraživačicom otočne povijesti...
Kako ste se zainteresirali za heraldiku, potječe li to iz djetinjstva ili se razvilo na studiju i na poslu?
- Grbovima sam se počela baviti po radnom zadatku. Tadašnja Turistička zajednica Cres-Lošinj započela je s Turističkom bibliotekom, prvo izdanje bio je "Heraldički Cres", a drugo "Apsyrtides". U tri sam mjeseca svladala sve o heraldici, istražila kamene grbove Cresa i napisala tekst.
Na naslovnici knjige je povijesni grb Cresa. Koja je to zapravo životinja, imate li podatke kako je došlo do tog sklopa karakteristika različitih životinja?
- Na naslovnici je heraldički hipopanter; to je sklop raznih životinja: glava i tijelo konja, vrat labuda, rep i šape lava. U XIX. stoljeću grb je bio konjic, no početkom XX. stoljeća uzima se hipopanter, no nisam pronašla razlog zašto. Imamo čak četiri inačice creskog grba.
Kako su pojedine otočne obitelji dobivale grbove, koriste li ih potomci tih obitelji i danas?
- O tome kako su pojedine obitelji dobile grbove nemamo podataka, barem ih ja nisam našla. U upotrebi su još kod Petrisa, Antoniazzo-Bochina i kod Kozulića, a ostale su obitelji ili izumrle, kao Draža, ili više ne rabe grbove, kao Solis.
Rijetki znaju za stari grb Malog Lošinja koji ste prikazali u knjizi. Što on prikazuje, koji je izvor tog podatka?
- Stari grb Malog Lošinja sam pronašla u kuharici G. Calussi, a predstavlja sjedeći kip sv. Martina s Kaštelom u pozadini.
U heraldičkom smislu, jesu li danas korišteni grbovi Malog Lošinja, Cresa i manjih mjesta korektni ili bi trebalo napraviti neke promjene (koje)?
- U heraldičkom smislu, svi su postojeći grbovima korektni i po meni ne bi trebalo napraviti nikakve promjene.
U knjigu ste uvrstili i suvremene znakove, koji je bio ključ za uvrštenje, tj. koje kriterije pojedini znak/logotip mora zadovoljavati da bi bio uvršten?
- U prošlosti su grbove ili znakove imale bratovštine ili udruge građana, pa sam ja naše suvremene udruge uvrstila s njihovim znakovima kako bih pokazala da se tradicija nastavlja.
Što dalje planirate raditi u proučavanju grbova?
- Što se mene tiče, za mene je ova tema završena. Nisam sigurna da će se iznenada pojaviti neki novi grbovi na otočju, a koje bi trebalo obraditi. Sada mi samo predstoji predstavljanje knjige u Malom Lošinju, Rijeci i Zagrebu.