"Strategije Grada Malog Lošinja jako su orijentirane na infrastrukturne projekte, a malo na društvo", ustvrdila je Bojana Genov na današnjem skupu povodom predstavljanja rezultata analize lokalnih javnih politika, koju je provela Ženska mreža Hrvatske.
U prisustvu desetak osoba u maloj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju, najprije je preko videoveze prikazana analiza istraživanja obavljenog u Zagrebu, Splitu, Križevcima, Malom Lošinju, Pakracu, Biskupiji, Donjem Lapcu i Plitvičkim jezerima - tom dijelu prisustvovala je i lošinjska gradonačelnica Ana Kučić - a potom je Genov povela raspravu. Istaknula je da je ravnopravnost spolova široj javnosti nezanimljiva tema, a da žene uglavnom misle da nije moguće išta promijeniti. "No, mislim da su se dogodili pomaci. Pogledajte, ovim Gradom i javnim ustanovama upravljaju žene i, ako govorimo o donošenju odluka, ne može se reći da su žene isključene. Jesu li odluke dobre za druge žene, o tome se može raspravljati", rekla je Genov, naglasivši da Grad sada nema Odbor za ravnopravnost spolova, koji je postojao ranije.
"Indirektne mjere su indirektno dobre, ali nikako nisu dovoljne. Nemamo program poticanja poduzetništva za žene, a u našem se društvu smatra da, ako je mjera rodno neutralna, da je automatski i ravnopravna, no temelj je da su žene neravnopravne", nastavila je, dodajući da je od infrastrukture relativno malo toga povezano sa sigurnošću žena, dodajući da je u Stockholmu projekt poboljšanja rasvjete na kolodvoru ocijenjen kao prilog ravnopravnosti spolova, s obzirom na to da žene više koriste javni prijevoz, no i da se to ipak više odnosi na velike sredine, "dok u ponoć u Ćunskom na autobusnom stajalištu vjerojatno nitko neće napasti ženu". Istaknula je i da u dokumentima Grada nema ništa o spolnom uznemiravanju, a da je od djevojčica s Lošinja mnogo puta čula kako ih dečki u školi hvataju za stražnjice i da se to, valjda, smatra znakom naklonosti. Predložila je da se pronađe način da na nekim natječajima za radno mjesto prednost imaju žene koje su žrtve nasilja. Silvija Kocijan iz Odgojnog doma raspravljala je o pravnoj strani takve mogućnosti, a Kristina Žuškin Tokić iz gradske uprave o statusu Lošinja kao razvijene samouprave kao prepreci pri dolasku do novca iz EU-proračuna. Armida Vlašić iz Gradske knjižnice i Zrinka Ettinger Starčić iz Lošinjskog muzeja te Žuškin Tokić navele su primjere iz prakse, o nelogičnostima u uzimanju bolovanja kod samohranih roditelja i upisa djece u vrtić. Rasprava je zaključena potrebom obnavljanja Odbora za ravnopravnost spolova, pri čemu on "treba biti sastavljen od ljudi koji se time bave, a ne kao Odbor za kulturu bez ijedne osobe iz kulture", kako je rekla Ettinger Starčić.