Lošinjski dani bioetike, znanstveni skup koji je održan po osamnaesti put, završen je tribinom na temu "Problem upravljanja okolišem i nezavičajna divljač cresko-lošinjskog arhipelaga" u dvorani Lošinjskog muzeja.
Ostatak programa - otvaranje, predavanja, razgovori - održan je u hotelima "Aurora" i "Vespera", a tribina je bila namijenjena širem krugu zainteresiranih. Tomislav Krznar, doktor filozofije i član organizacijskog odbora Dana bioetike, govorio je o lovu s bioetičkog stanovišta, kazavši da prevladava negativna percepcija te djelatnosti, te je citirao Nikolu Viskovića prema kojemu "civilizirani čovjek mora iz etičkih i ekoloških razloga bitno smanjivati svoje prohtjeve prema fauni, odustajući od svojih povijesnih prava i brinući mnogo više o svojim dužnostima prema njima". Postavio je i pitanje kako pomiriti nepomirljivo u pogledima na lov.
Doktor veterine Krunoslav Pintur s karlovačkog Veleučilišta parirao je navodeći općekorisne funkcije lova, poput provedbe mjera zaštite divljači, zatim monitoringa, kontrole i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti ljudi i životinja, istraživanja i praćenja divljači i zaštićenih vrsta, očuvanja ekološke ravnoteže i bioraznolikosti, lova kao aktivnosti koja je sociološki dobra za čovjeka, očuvanja baštine te ekonomskog učinka. Ustvrdio je i da bi divlja svinja prije ili kasnije i sama kolonizirala cresko-lošinjsko otočje, bez intervencije čovjeka.
Dr. Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije iz Cresa dao je kronologiju događanja na cresko-lošinjskom području - od 1986. godine kada su na krajnji sjever Cresa dovedene divlje svinje, mufloni i jeleni lopatari u ograđeno lovište, preko prvih prijavljenih šteta u ovčarstvu 1989. godine, do potpunog rasprostranjenja ovih vrsta po otočju, uz pregled donesenih odluka - Zakona o otocima koji je 1999. zabranio unošenje divljači, nalog o izlovu alohtone divljači iz 2005. godine, naredbu Ministarstva zaštite okoliša o uklanjanju divlje svinje iz 2012. godine, te jedino preostale odnose Županija - lovačka društva, koji ne daju odgovarajuće rezultate, sa smanjenjem broja ovaca i ovčara kao rezultatom.
Dr. Julijano Sokolić je uime Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj govorio o ovčarstvu južnog dijela otoka Cresa kroz povijest i danas, kazavši da je još 1951. godine otvoreno lovište jelena i muflona na Punti Križa, a da je 2001. godine zabilježen dolazak divlje svinje na ovo područje. Ocijenio je problematičnim to što su devedesetih godina s funkcija sišli ljudi koji su osamdesetih bili zaduženi za "kakvo-takvo funkcioniranje lovišta", a da je od 1975. godine do danas broj ovaca na jugu otoka Cresa pao s 2369 na 202.
Sudar teorije i prakse
Uslijedila je rasprava koja je pokazala sve različitosti u pristupu temi među sudionicima. Pintur je Toiću predbacio da je prevelik značaj u izlaganju dao elementu biznisa u lovu, a Toić odgovorio da je nezavičajna divljač na otok uvezena isključivo iz lukrativnih motiva. Jedan od organizatora skupa, dr. Hrvoje Jurić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kazao je da osim interesa lovnog turizma i onog poljoprivrede/ovčarstva treba uzeti u obzir i interes životinja "koje tretiramo kao stvari koje se može premještati i istrebljivati". "Kada se radi o istrebljenju svinja, onda je bitan ekosustav, a kada se gradi hotel - onda se to pitanje ne postavlja?", prokomentirao je Jurić.
Đordano Mavrović iz Nerezina mišljenja je da su sami otočani zbog nedostatka hrabrosti propustili učiniti nešto na ovom planu, a Franko Kučić iz Punte Križa mišljenja je da, i ranije u Jugoslaviji, i sada u Hrvatskoj, glavnu riječ vode lobiji umjesto znanstvenih institucija. Petar Goleš iz Malog Lošinja istaknuo je da je lovstvo počelo odlukama socijalističkih vlasti, s dobrom namjerom, ali i kasnijom eskalacijom problema. Ljubo Galjanić iz Punte Križa kazao je da ga smeta konfrontiranje ovčara i lovaca, jer oni ne mogu riješiti problem, a problem vidi u nebrizi države. "Zaštitari prirode vrište zbog kata i pol visine objekata, a ne vide da je pola biljnih i životinjskih vrsta nestalo na Punti Križa nestalo". Umirovljeni profesor dr. Igor Čatić složio se s Galjanićem, dodavši da je to pravi problem, a da "Zeleni u Hrvatskoj provode nasilje pod pokroviteljstvom moćnih organizacija izvan Hrvatske". Veterinar i ovčar Dubravko Devčić iz Malog Lošinja zaključio je da neki od lovaca ne žele da se problem riješi jer im je ekonomski aspekt jači od svega, te da se "ljudi u malim mjestima noću boje izaći van jer im divlje svinje ruju oko kuća".