Požari velikih razmjera u Dalmaciji povod su za uvid u opremljenost i pripremljenost lošinjskih vatrogasaca, kako profesionalaca, tako i onih dobrovoljnih, koji se uključuju prema potrebi. Naš sugovornik je Mirko Kajkara, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Malog Lošinja.
Gledali smo dramatične izvještaje o požarima u okolici Splita; je li postojala mogućnost da i lošinjski vatrogasci odu na mjesto događaja?
- Postojala je ta želja kod naših vatrogasaca, no nas ovdje je jako malo za teren koji pokrivamo, a da bismo mogli svoje resurse slati drugdje. Osim toga, prometno smo odsječeni i dok bi netko nama stigao u pomoć, prošlo bi previše vremena.
Koliko Lošinj ima vatrogasaca, profesionalnih i dobrovoljnih?
- Dvadesetoricu u profesionalnoj postrojbi. Prosjek godina je 49, što je relativno stara postrojba, ali takav problem postoji na razini cijele Hrvatske. Što se tiče kvalifikacija, u zakonskim smo okvirima - srednja vatrogasna škola, položen vozački ispit C-kategorije, te dodatni programi za one koji rade u smjeni. Tu su još i vatrogasci iz dobrovoljnih vatrogasnih društava - dvadesetorica u DVD Lošinj, desetorica u DVD Susak, te petorica na Iloviku, s tim da je Ilovik u sklopu lošinjskog DVD-a. Sve su to obučeni i opremljeni ljudi. Ove godine posložili smo sve tako da DVD-ovci nisu samo na osiguranju, već i sudjeluju u gašenjima. U slučaju veće potrebe, uključuju se i kolege iz Cresa i obrnuto, što znači dodatnih 10-15 ljudi.
Planiramo pokriti još i Nerezine, Osor, Puntu Križa i Belej, fleksibilnim odjeljenjima, barem s po trojicom vatrogasaca koji bi pokrili ta mjesta. Međutim, ondje postoji problem što je stanovništvo uglavnom starije i nije lako pronaći adekvatne ljude.
Kako se postaje vatrogasac u DVD-ima?
- Za vatrogasca DVD-a, prva stvar je preporuka, a nakon toga ide stažiranje od šest mjeseci, tijekom kojeg se vidi je li osoba za to. Ulaskom u DVD stvaraju se i obaveze, poput sudjelovanja u vježbama s teorijskom i praktičnom nastavom triput mjesečno, osim u ljetnim mjesecima. Tu je još održavanje opreme, uređivanje prostora itd., ali i sudjelovanje u sportskim aktivnostima u kojima se dečki zbližavaju, poput uspona na Osoršćicu i malonogometnih turnira - time ujedno i promoviramo vatrogastvo. Napominjem i da je po osobi trošak opreme oko 15 tisuća kuna.
Od čega se sastoji vozni park JVP?
Imamo tri kamiona, plus jedan koji pripada DVD-u. Ova tri su 2004., 2006., te 1987. godišta, no starost nije toliki problem, koliko to što nemamo garažu. Zbog soli, sunca i drugih atmosferilija, a osobito na dva novija vozila koja su puna elektronike, sve traje kraće, pa bismo za par godina mogli imati probleme i preko Grada ćemo pokušati ishoditi nova vozila. Imamo i putničko-transportni kombi iz 2000. godine, te jedan gliser, koji može koristiti i DVD. No, smisao kupovine vozila je upitan dok god nemamo garažu. Da je imamo, propadanje vozila usporilo bi se, praktično bi stalo.
Radite u maloj i staroj zgradi, što je s višekratno najavljivanom gradnjom novog vatrogasnog doma?
- Samo obećanja. A to je dovelo do toga da se u ovaj prostor ne ulaže, jer se stalno računa na nove prostorije. Govorilo se o lokaciji kraj trgovačkih centara na Kalvariji, na Velopinu, čak i Tovaru, pa uz zgrade policije i HT-a, a zadnje što smo čuli je lokacija u industrijskoj zoni.
Koja lokacija bi bila najbolja?
- Najbolje bi bilo u industrijskoj zoni, jer su tamo ceste najbolje za izlazak u akciju, praktično se odmah izlazi na glavnu prometnicu, a na našoj sadašnjoj lokaciji (stotinjak metara prije porte brodogradilišta, op.a.) je to problem.
Koje su specifičnosti terena koji pokrivate?
- Pokrivamo 225 kvadratnih kilometara, a kritična mjesta su Osoršćica, Punta Križa, potez do uvale Mrtvaške, te Čikat. Problem predstavljaju ceste, odnosno putevi evakuacije. Uske ceste su veliki problem na području Punte Križa i Velog Lošinja, a 'škakljiva' je i situacija na putu za Mrtvašku. S 3500-4000 gostiju, područje kampa na Čikatu također je potencijalni problem. U Malom Lošinju, u tom su smislu problematični dijelovi Poljane, te Haračićeva ulica - te probleme trebalo bi riješiti. Svakako će za naš rad biti velika stvar, kada se proširi cesta za Veli Lošinj.
Hrvatske šume aktivne su u izradi šumskih prosjeka, a dobar je trend to što ljudi uređuju i čiste parcele, što smanjuje mogućnosti širenja požara. S druge strane, kada se otvaraju nove šetnice i biciklističke staze, tada ondje nastaje veća frekvencija prometa, a time je veća i opasnost od požara. DVD preko ljeta provodi svakodnevne ophodnje od Mrtvaške do Beleja, a po potrebi i gliserom, s morske strane.
Svijest građana je velika, pa dobivamo dojave od ljudi koji su na barkama ili u kampanji - svi nam se oni javljaju, kada uoče neki problem. S obzirom da smo DVD-ima pokrili Ilovik i Susak, te Srakane koje su u nadležnosti Suska, ostaje problem na Unijama. To je 17 kvadratnih kilometara, koje nemamo pokrivene. Zbog tamošnjih mjesnih trzavica nismo uspjeli organizirati vatrogasce, iako je bilo pokušaja da formiramo DVD, pa oprema koju smo dopremili na otok prije 7-8 godina još stoji zapakirana.
Kakav problem predstavljaju ilegalna odlagališta otpada?
- Mislim da su komunalni redari, i sustav općenito, sveli problem ilegalnog odlaganja otpada na minimum. Takva su mjesta problematična jer su potencijalno lako zapaljiva - sadrže goriv materijal poput sprejeva, guma i plastike, što je opasnost za vatrogasce jer pri gašenju mogu udahnuti kancerogene spojeve.
U slučaju požara, kako je najbolje kontaktirati vatrogasce?
- Za dojave preporučam telefonski broj 193, na koji se javlja postrojba u Malom Lošinju. Kada se zove broj 112, javlja se služba u Rijeci, pa je proces malo sporiji jer tamošnji operateri ne znaju uvijek sve otočne lokalitete. U svakom slučaju, postoji zabrana loženja vatre na otvorenom do 31. listopada. A kod narodnih običaja poput koleda, ili prilikom vatrometa, mi smo na osiguranju.
Kakva je suradnja s Gradom čija ste postrojba?
- Suradnja na razini zakonskih obaveza je uredna, ali nadam se da ćemo za dogodine ući dublje u proračun, kako bismo napravili montažnu garažu, uredili našu zgradu i parkiralište.