Počela je nova izmjera parcela u Cresu, kojom bi se trebala pojednostaviti trenutna situacija s imovinsko-pravnim pitanjima, proizašla iz dvostruke izmjere, jedne u katastru, a druge u gruntovnice...
U prostorijama Grada Cresa, gradonačelnik Kristijan Jurjako i pravnica Patricia Sablić Havić ugostili su Antonija Šustića iz Državne geodetske uprave, Ivana Vojnovića iz tvrtke "Geoprojekt", te Žarka Komadinu iz Odsjeka za pomorsko dobro i koncesije Primorsko-goranske županije. Prisustvovali su i predstavnici Općinskog suda u Malom Lošinju, koji je nadležan i za cijeli otok Cres.
Povod okupljanju bio je početak radova na novoj izmjeri čestica zemljišta u katastarskoj općini Cres-grad, njih 5919, koje se sada vode pod različitim brojevima u katastru i u gruntovnici, a osim toga, stanje na terenu ponekad se ne poklapa ni s jednom od tih evidencija.
"Na javnom nadmetanju ovaj posao dobila je tvrtka 'Geoprojekt', a vrijednost posla je 900 tisuća kuna s PDV-om. Iz državnog proračuna plaća se 60, a iz proračuna Grada Cresa 40 posto. Cilj nam je u četiri godine imati novu zemljišnu knjigu; kada se riješe svi ulošci, može se napraviti novi katastar. Želimo utvrditi novo stvarne parcele i s kolegama sa Suda pridružiti im pravo vlasništva. Zato je u ovom trenutku najvažnije da se vlasnici parcela odazovu na obilježavanje na terenu i upravo o sudjelovanju građana ovisi uspjeh ovoga posla", kazao je Šustić.
"Najviše zbog kampova i hotelskih kompleksa, utvrđivanje granica pomorskog dobra je vrlo bitan segment. Za cijeli zahvat nove izmjere utvrdili smo te granice ili su prijedlozi u postupku u Ministarstvu mora, koje donosi rješenja", kazao je Komadina.
Šustić ovaj postupak smatra najdemokratičnijim zbog njegovih pet koraka: prvi je na javnim skupovima, drugi pri utvrđivanju stanja na samoj parceli, treći kod izlaganja katastarskih podataka na javni uvid, četvrti kada se stranka javi na upis u zemljišnu knjigu, te peti koji je pravo prigovora na upise. "Naravno, sporova će biti, ali to ne sprečava ovaj posao. Linije će se označiti kao sporne i biti upućene Sudu", zaključuje Šustić.
Žarko Komadina izdvojio je primjer Malinske, gdje se dosta terena vodi na emigrante, uglavnom u Sjedinjenim Državama, ali ih je rodbina sve uspjela okupiti i nijedna parcela nije ostala neobilježena. Dodao je i da u ovom postupku roditelj može djeci darovati zemljište, bez provođenja uobičajenog postupka.