Uz sedamdesetak kilometera puteva na Tramuntani, bit će uređena odmorišta, vidikovci i informativni punktovi, kraj sela i kulturno-prirodnih znamenitosti, ali zasad nema govora o njihovoj komercijalizaciji, osim u već postojećim naseljima, odnosno mjestima koja su kroz posljednjih nekoliko desetljeća izgubila stalno stanovništvo.
O detaljima plana uređenja starih staza na sjevernom dijelu otoka Cresa, nekoliko odgovora dala nam je Rahela Vešković, koja pri Gradu Cresu koordinira međunarodni projekt razvoja prirodne i kulturne baštine VALUE u okviru prekogranične suradnje "Interreg Italija-Hrvatska 2014-2020". U tom su projektu hrvatski partneri Cres, Kaštela i Korčula, a od talijanskih je glavni Comacchio, s kojim je Grad Cres pobratimljen od 2008. godine. Svaka će lokalna jedinica na svom području izvesti manji infrastrukturni projekt, a ovaj creski trebao bi u budućnosti biti dijelom zajedničke cresko-lošinjske mreže rekreacijsko-turističkih staza, zasad pod radnim nazivom "Apsyrtides", prema zajedničkom antičkom nazivu za Cres i Lošinj. Nedavno je bio raspisan poziv za radove na krčenju starih puteva.
O kojoj se točno mreži puteva radi?
- Što se mape staza tiče, riječ je o već postojećim putovima koji su u povijesti služili za komunikaciju stanovnika unutrašnjosti otoka s lukama, lučicama, vinogradima, poljima i slično. Transverzalni put ide od rta Jablanac na sjeveru otoka do grada Cresa. (Na karti su i prilazni putevi; jedan vodi od točke na približno pola puta Jablanac-Žanjevići na jugozapad, prema Porozini, sljedeći u kružnom obliku povezuje Porozinu i Dragozetiće obilazeći vrh Halm i ne dodirujući cestu, zatim jedan od Dragozetića do uvale Pregrajena, jedan od Žanjevića za Važmineš i dalje do Frantina, zatim Žanjevići-Beli, sljedeći od Barbinja paralelno uz cestu kraj Predošćice s prelaskom kod sela na prostor zapadno od ceste i dalje nizbrdo sve do Sv. Blaža, sljedeći koji od Sv. Blaža vodi na Kaštel iznad mjesta Cres, s odvojkom uz samu morsku obalu do Kovačina, a ucrtan je i prilazni put od Cresa do Bartolomeja i dalje do Merga i trajektnog pristaništa, op.a.)
Bi li prateći punktovi bili komercijalni, tj. tko bi ih otvorio i vodio?
- Predviđena su samo odmorišta, vidikovci i informativni punktovi pokraj sela te kulturnih i prirodnih znamenitosti gdje će se postaviti interpretacijske ploče s iscrpnim informacijama o istima. Čini mi se da je dosta ljudi promašilo narav ovoga projekta; planirano je da staze budu napravljene u stilu 'Via Adriatica Traila' ili 'Via Dinarica', a radni naziv naših staza, o čemu se još mora raspraviti u suradnji s turističkim zajednicama Cresa i Lošinja, u tom je duhu za sada 'Via Apsyrtides'.
Što je s lovcima odnosno divljači, što će se morati uzeti u obzir da bi se izbjegle tragedije?
- Što se tiče problema lovaca i divljači, to je nešto o čemu će biti riječi u sljedećoj fazi projekta i o čemu će se također razgovarati u suradnji s turističkim zajednicama, lokalnim vlastima, dionicima, ali i stanovništvom. Važno je razumjeti kako funkcionira ritam Interreg-projekata: oni imaju striktno određenu vremensku crtu aktivnosti te su podijeljeni u periode od po šest mjeseci, a za svaki je predviđena određena tema rada. Ono što je do sada bilo važno napraviti jest pokrenuti priču i čišćenje, a pred nama su još tri projektna razdoblja u kojima će se razgovarati o budućnosti, o upravljanju stazama, održavanju, kao i o pitanju potencijalnih opasnosti te educiranju posjetitelja i stanovništva.
Što bi slijedilo u drugoj fazi, južno od mjesta Cresa; postoji li i ta mreža puteva?
- Prerano je govoriti o mreži staza južnije od Cresa, jer ona je pitanje nekog drugog projekta. Ono što znam je da okvirna ideja postoji, kao i ambicija od strane oba otoka da se ona ostvari, no - korak po korak, o tome će se više moći govoriti za kojih godinu i pol, dvije.