Pon26082019

Zadnje dodano:25.08.19

Back Nalazite se ovdje: Početna Politika Glas otoka u Europi

Glas otoka u Europi

Kandidat ste na listi Pametno - Unija Kvarnera. Jedini s cresko-lošinjskog otočja, a volite reći jedan od rijetkih s otoka uopće. Zašto je to važno?

- Naši otoci imaju niz specifičnosti, važno je stvoriti uvjete, kako zimi tako i ljeti, za kvalitetan život stanovnika. Tu moramo imati jasne poticaje za očuvanje i stvaranje radnih mjesta, ali i za pružanje kvalitetnih javnih usluga od prijevoza do obrazovanja i zdravstva. Otočani moraju imati jednake mogućnosti za razvoj sebe kao osobe, svoje obitelji i svojih poslovnih poduhvata. Bez toga ne možemo očekivati da će mladi htjeti ostati ili doći na otok, a onda će i veća mjesta doživjeti sudbinu napuštenih sela koja vidimo na svakom otoku. Još gora sudbina bit će da imamo hrpu apartmanskih naselja u kojima zimi nije otvorena nijedna škura.
Zato sam u kampanju krenuo sa sloganom GLAS OTOKA. Primjećuje se da kandidata s otoka skoro da i nema na listama, mislim da je važno da se problemi otoka čuju na svim razinama, pa i na onoj europskoj. Hrvatska je izrazito otočna zemlja, veliki dio otoka u Europi nalazi se u Hrvatskoj. Mislim da imamo što reći u Europskom parlamentu, ja želim biti taj glas koji će upozoriti na otočne specifičnosti, na potrebu očuvanja ovih prekrasnih dijelova Hrvatske i Europe, potrebu poticanja javnih usluga i djelatnosti koje moraju zadržati stanovništvo na otocima, očuvati tradiciju i dati moderne uvjete života. Želim otoke koji će živjeti i zimi i ljeti.

Mislite li da je to moguće?

- Svakako, dosad smo imali koristi od europskih sredstava u poticanju komunalne infrastrukture, ulaganja u luke, poticanju zapošljavanja, a pogotovo u poljoprivredi. No, da bi programe putem kojih ćemo poticati razvoj otoka prilagodili našim potrebama, moramo biti aktivni sudionici stvaranja europskih politika. To nije ni jednostavan ni beznačajan posao. Moramo istaknuti naše potrebe i tražiti više usmjerenih sredstava u narednom razdoblju.

Na koji način mislite ostvaritii svoja predizborna obećanja?

- Jedan broj kandidata iz cijele Europe, među kojima sam i ja, već je potpisao povelju Europske udruge malih otoka (ESIN), čiji je član i naš Otočni sabor u kojoj smo se među nekoliko glavnih točaka za razvoj otoka obvezali zajednički raditi na rješavanju problematike otoka koja bi onda usuglašavala naš rad i kroz tijela Unije kao i prema Komisiji. Mislim da je realno očekivati da će Europa sve više biti svjesna potrebe očuvanja otoka, njihovog daljnjeg razvoja i da će tome dati važnost. Pojednostavljeno, namjeravam se povezati s kolegama koji su s otoka ili podržavaju otoke te zajednički raditi na temama važnima za otoke.

Koje su to teme?

- Teme su na svim europskim otocima iste ili slične. Zanimljivo je da povelja ESIN-a obrađuje iste ili slične teme kao i naš Nacionalni program razvitka otoka koji je Hrvatski sabor donio krajem 90-ih. Prije svega radi se o poticanju i stvaranju uvjeta za razvoj poduzetništva a samim time i radnih mjesta. Europa mora prepoznati specifičnosti otočnih ribara i poljoprivrednika i prilagoditi se tradicionalnim načinima obrade zemlje i uzgoja stoke, uključivši tu i uklanjanje alohtone divljači. Prometna povezanost ključna je za otoke, bez cjenovno pristupačne, stabilne i česte veze, povezivanja otoka međusobno i povezivanje otoka s kopnom nema nikakvog razvoja otoka. Tu moramo biti otvoreni i za tehnološke inovacije, zračni prijevoz, brodove na električne i hibridne pogone. Nadalje, na otocima treba poticati čistu i održivu energiju i upravljanje otpadom. Naši su otoci biseri prirode i bioraznolikosti. Tu treba napraviti napore za očuvanje istih. Već imamo dobrih primjera, Tajništvo EU za otoke koje vode ljudi iz Hrvatske odabralo je cresko-lošinjsko otočje kao hrvatski dio pilot-projekta energetske tranzicije jer je Primorsko-goranska županija na Cresu u mjestu Orlec, na zemljištu Franjevačkog samostana Sv. Frane iz Cresa osigurala projekt gradnje 6,5 MW solarne podne elektrane, najveće takve u Hrvatskoj.
Nadalje, zdravstvena zaštita mora na svim europskim otocima biti takva da otočanima i njihovim gostima život nije ugrožen, a da se istodobno što više usluga bilo izravno bilo telemedicinom pruža na otocima. Naravno, za razvoj poduzetnika, a i telemedicine, te znanstvenih projekata na otocima, ali i obrazovnog sustava, potrebno je razviti širokopojasni internet na otocima - osim prometa dobara klasičnim brodskim vezama, ljudi i dobara zrakom, danas je izuzetno važno omogućiti brzi protok informacija. 
Općenito, Europa će razvoj toka razmatrati, poput Hrvatske, kao jednu specifičnost, vrlo vrijedan prostor i ljude čiji razvoj treba posebnu pažnju. Posebne politike koje prihvaćaju te specifičnosti pomoći će razvoju otoka, a time i realizaciji svih obećanja članova EU parlamenta s otoka.

U svojem programu govorite i o decentralizaciji?

- Moramo biti svjesni da je Hrvatska izuzetno centralizirana zemlja. O svemu ili o 95% problema odlučuje se u Zagrebu i pokušava se donijeti jedna odluka o cijeloj zemlji. Svjesni smo da problemi poljoprivrednika u Slavoniji i na Korčuli nisu isti. Da prometna povezanost Karlovca i Raba nikako nisu iste. Svjesni smo da hitna pomoć ne može imati ista pravila na Visu i u centru Zagreba. A opet, sve to vidimo u praksi i zato imamo problema.
Kada govorimo o decentralizaciji, potrebno je dati ovlasti za donošenje odluka regijama, dakle sve one odluke za koje je dobro da ih donose razine bliže građanima. Naravno da o obrani, policiji, vanjskim poslovima i slično mora odlučivati država, ali tu treba dobro razlučiti.
Tako je i s europskim sredstvima. U Hrvatskoj o svemu odlučuje država, no imamo primjera gdje se dio tih sredstava raspoređuje regijama, pa se na taj način korištenje sredstava može prilagoditi poticanju konkurentnih prednosti ili pak nekih javnih usluga poput ovih na otocima.

Spomenuli ste mnoge teme, imate li iskustva baviti se svime time?

- Prije svega, otočanin sam rođenjem i odabirom. Mnoge od ovih problema koje sam naveo svakodnevno doživljavam. Iako sam stručno usmjeren prema turizmu gdje sam od najranije mladosti uključen u razne aspekte poslovanja u turizmu i ugostiteljstvu, pokrenuo sam niz udruga na otoku, a politkom sam se počeo baviti zbog problematike mladih na otocima. U ovih dvadesetak godina bavljenja problemima otoka, imao sam prilike biti član Otočnog vijeća u tri mandata, a već treći mandat sam član Županijske skupštine. Te i mnoge druge dužnosti u radnim tijelima dale su mi prije svega uvid u problematiku, načine i mogućnosti rješavanja, ali ono što mislim da je jako važno, naučio sam provoditi projekte unutar predstavničkih tijela. Niz inicijativa koje su uspješno realizirane na kvarnerskim otocima pokazuju da je moguće realizirati i najsloženije projekte. Naravno, tu jedan zastupnik ne može sam, ali mora znati surađivati i sa svojim kolegama i onima izvan njegove grupacije, ali okupiti se oko istog cilja. Mislim da je vrijeme da ljudi koji imaju i poslovnog i političkog iskustva uzmu odgovornost.

Neka poruka za kraj?

- 26. svibnja izbori su za članove Europskog parlamenta, želim da naši građani više ne biraju "povijest koja im se više sviđa", nego na ovim izborima neka biraju budućnost, za sebe i svoju djecu i unuke. Neka biraju one koji im predlažu razvoj u Europi kojoj Hrvatska oduvijek pripada i koja je naš put razvoja, Europi koja nam može pomoći brže i kvalitetnije razviti se u ravnopravnog partnera. Ljude koji vjeruju da su ravnopravni drugim Europljanima, jer mi to jesmo, i našom poviješću i našom kulturom. Mi jesmo Europljani.
Ja posebno otočane pozivam da zaokruže broj 5 na listi broj 20. Lista stranaka Pametno i Unija Kvarnera. Moja kandidatura mogućnost je da pokažemo da su otočne teme važne i da nam je stalo do razvoja otoka, pa pozivam otočane da upravo tako pokažu da otoke ne smijemo zaobilaziti kod donošenja odluka. Podržite li me, moći ću raditi na realizaciji ovog, otočnog, izbornog programa.

(Sponzorirani članak)

Na današnji dan.....

26/8/1976

Izgorjela zgrada osnovne škole u Cresu, koja se nalazila na mjestu današnjeg parkirališta kraj Gradskih vrata