Iz našeg programa ističemo nekoliko prijedloga iz segmenta poljoprivrede, obrtništva i malog gospodarstva koje vam želimo detaljnije prezentirati.
Poticat ćemo razvoj difuznih i integralnih hotela na otoku.
Što su difuzni (raspršeni) i integralni hoteli?
Difuzni i integralni hotel nije klasični hotel, budući da su gosti u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama (sobama, apartmanima ili kućama, koje su raspršene na širem području). Svaka smještajna jedinica može biti drugačije uređena čime se razlikuje od ostalih. Ono što sve smještajne jedinice imaju zajedničko je prostor recepcije hotela gdje se s jedne točke upravlja sa svim smještajnim jedinicama. Upravljačku strukturu raspršenog hotela u pravilu organizira lokalna samouprava kroz posebnu organizaciju koja okuplja vlasnike smještajnih jedinica kao raspršeni hotel.
Posebnost ovih tipova hotela jest i mogućnost da usluge pružaju i vanjski subjekti, odnosno registrirane pravne i fizičke osobe te lokalna zajednica koja integralnom hotelu može ponuditi, odnosno dati na raspolaganja svoje sadržaje i usluge u funkciji turističko-ugostiteljske potrošnje.
Ministarstvo turizma RH u novoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, modelom difuznog i integralnog hotela dalo je prioritet u razvoju privatnog smještaja. Grad Šibenik već je krenuo tim smjerom i pokrenuo je takvu inicijativu, a osnovna ideja je stavljanje u funkciju građevina unutar povijesne jezgre grada kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge te povezivanje postojeće ponude privatnog smještaja.
Zašto difuzni i integralni hoteli na našem otoku?
- za ove hotele ne trebaju nove turističke zone, već se aktiviraju postojeći smještajni kapaciteti malih iznajmljivača koji su najčešće prepušteni da se sami bore s trendovima na tržištu
- povezuje se postojeći smještaj u sobama, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor i ostalih subjekata (obrti, trgovačka društva)
- se novi i inovativni turistički proizvod u destinaciji
- razvija se i unapređuje kvaliteta smještajne ponude
- ostvaruje se zajednički interes i zajednički nastup na tržištu inače nepovezanih malih iznajmljivača
- potiče se tržišna prepoznatljivost smještajnih objekata
- profesionalizira se privatni smještaj i povećava popunjenost u pred i posezoni
- lokalna zajednica se dodatno uključuje sa svojim proizvodima i uslugama u turističku potrošnju
Poticat ćemo razvoj male brodogradnje
Kada govorimo o maloj brodogradnji ujedno govorimo i o povezanim gospodarskim granama kao što su nautički turizam, vezovi, marine, remont, restorani, charter, ribarstvo itd. Sve je to usko povezano i zato još više žalosti činjenica da je sektor male brodogradnje izbačen iz poduzetničke strategije do 2020. godine. Mala brodogradnja je prije recesije bila jedna od najbrže rastućih grana industrije u Hrvatskoj. Ona predstavlja veliki potencijal za zapošljavanje što je iznimno bitno u današnje vrijeme velike nezaposlenosti.
Upravo je mala brodogradnja jedna od najperspektivnijih grana industrije koja proizvodi autohtone proizvode s višestoljetnom tradicijom. Lošinj kao otok s iznimnom pomorskom i brodograđevnom tradicijom zaslužuje da se ta tradicija nastavi. Poduzetnici i obrtnici koji se bave tom djelatnošću zaslužuju adekvatne poticaje kako od strane nadležnih ministarstva, tako i od strane lokalne zajednice kroz npr. olakšani zakup zemljišta u industrijskoj zoni za izgradnju proizvodnih pogona, izgradnju infrastrukture u industrijskoj zoni itd., a sve s ciljem cjelogodišnjeg zapošljavanja otočana jer mala brodogradnja je jedna od rijetkih grana industrije na otoku koja djeluje i zapošljava cijele godine.
Završit ćemo infrastrukturu za gospodarsku zonu Kalvarija u Malom Lošinju.
Na predjelu Kalvarija gdje se nalazi industrijska zona grada Malog Lošinja unatoč brojnim obrtničkim radionicama i trgovinama koje su tamo smještene još uvijek nije izgrađena pristupna cesta.
To je frekventna zona koju svakodnevno obilazi veliki broj kupaca i zaposlenika koji rade u tom području. Unatoč brojnim obećanjima sadašnje lokalne vlasti, cesta i popratna infrastruktura još uvijek nije izgrađena, a tu su smješteni gospodarstvenici Lošinja više od 15 godina. Mi ćemo stati na kraj višegodišnjim lažnim obećanjima i osigurati da i ovaj dio grada Lošinja dobije zasluženu cestu sa svom potrebnom infrastrukturom jer od gospodarstvenika iz Industrijske zone dolazi redovit priljev u gradski proračun kroz razne naknade i poreze. Nužno je završiti infrastrukturu u gospodarskoj zoni Kalvarija i poduprijeti rad svih gospodarstvenika u našem gradu koji rade, zapošljavaju i odgovorno izvršavaju obveze prema gradu i državi.
Educirat ćemo gospodarstvenike za korištenje sredstava iz EU-fondova.
Svjesni smo činjenica da je potrebna edukacija za korištenje sredstava koja su nam ponuđena na korištenje iz fondova EU. Upravo na tome trebamo raditi kako bismo mogli iskoristiti ponuđeno: organizirat ćemo radionice i dovesti stručnjake s iskustvom kako bismo osposobili naše gospodarstvenike za pripremu projekata i aplikaciju na raspisane programe pri ministarstvima kojima su dodijeljena nepovratna financijska sredstva. Povratne informacije kojima raspolažemo iz komunikacije s našim malim gospodarstvenicima govore nam u prilog velikom entuzijazmu i volji naših mjesnih gospodarstvenika za daljnjim razvojem i korištenjem sredstava iz EU-fondova. Naime, mnogi već imaju ideju i viziju, ali im je potrebna pomoć u sastavljanju projekata kojima bi mogli aplicirati za povlačenje sredstava. Upravo u tom dijelu smo odlučni ponuditi konkretnu pomoć. Grad Mali Lošinj treba poticati gospodarstvo i raditi sve što je moguće moći da gospodarstvenici u našem gradu posluju što uspješnije, jer bez toga nema napretka cjelokupnog Grada. S jačim gospodarstvom stvaramo i poticaj za nova zapošljavanja i zadržavanje mladih na otoku, a to je jedan od naših glavnih ciljeva koji posebno ističemo.
Na izradi programa o gospodarstvu sudjelovali su Damir Mlacović, Ana Pekić, Gaetano Cavedoni i Toni Milenović.
(Sponzorirani članak)