Nakon creskoga, i Gradsko vijeće Malog Lošinja održalo je sjednicu posvećeno problematici alohtone divljači i šteta koju ona stvara prvenstveno otočnom ovčarstvu, ali i drugim djelatnostima.
Nakon rasprave i usuglašavanja teksta, vijećnici su jednoglasno usvojili zaključke. Prema njima, Gradsko vijeće od nadležnih ministarstava traži da proglasi divlje svinje stranom vrstom, odnosno štetočinama, te dozvoli njihovo uklanjanje svim mogućim lovnim i drugim metodama. Grad Mali Lošinj će zajedno s Gradom Cresom i nadležnim institucijama kontinuirano pratiti rad lovačkih društava na svojim područjima, odnosno dinamiku izlova divljači, evidentirati sve podatke s terena kako bi se utvrdilo ispunjavaju li lovozakupnici svoje obveze.
Grad će od svih lovozakupnika tražiti da lovišta budu otvorena bez naknade, u skladu sa zakonskim propisima, kao i kontinuirani izlov i svakodnevni boravak na lovištu. Ne bude li u roku od tri mjeseca poboljšanja stanja na terenu, Grad će tražiti raskidanje ugovora s lovozakupnicima koji ne ostvare pozitivne rezultate. Sva lovačka društva obvezuju se na međusobnu suradnju u cilju izlova alohtone divljači na terenu.
Osim gradskih vijećnika i uprave, sjednici je prisustvovalo čelništvo Grada Cresa, gošće iz Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, predstavnik Uprave za lovstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, predstavnici lovačkih društava, udruga uzgajivača ovaca, mjesnih odbora i Otočne razvojne agencije.
Uvodnu riječ imala je pročelnica Ureda Grada Ružica Baumgarten, iznijevši kronologiju kontakata Grada s županijskim i državnim tijelima po ovom pitanju. Županijska pročelnica Melita Raukar kazala je da je činjenica da se izlov obavlja, a da su lovišta dana lokalnim lovačkim društvima upravo zato jer se očekivalo da će bolje upravljati situacijom. Tomislav Žuglić iz Uprave za lovstvo kazao je da su dobiveni zahtjevi za noćnim optičkim ciljnicima, koji će biti i odobreni, što potvrđuje njihovu spremnost za nove metode.
Gosti iz Cresa, Kristijan Jurjako i Marčelo Damijanjević, govorili su o prošlotjednim zaključcima Gradskog vijeća Cresa, odnosno da lovačka društva, kakva su sada, nije moguće opterećivati dodatnim zadacima.
Seriju istupa lošinjskih gradskih vijećnika počeo je Rudolf Ivković (HSLS) koji se u nekoliko navrata vraćao za govornicu, kazavši da su otočni poljoprivrednici uništeni i da će broj janjaca ove godine biti 40% u odnosu na prošlu godinu. Dodao je da lovce treba profesionalizirati i djelovati brzo, jer se svinje kote brže od procedure. Predložio je da se pri komunalnom poduzeću formira grupa lovaca ili stručnjaka koji će voditi uništenje divljih svinja, te ponovio raniju najavu da će blokirati glavnu otočnu cestu ne bude li pomaka.
Neovisni vijećnik Dubravko Devčić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača ovaca "Lesa", kazao je da divlje svinje treba proglasiti štetočinom, što bi omogućilo legalno korištenje hormonalnih sredstava i ostalih otrova, a da lovišta treba zadržati s tim da one lovce koji ne rade dovoljno dobro treba smijeniti. U kasnijem tijeku rasprave, kazao je da štete od divljači ovčari nisu uvijek prijavljivali, jer su svojedobno bili ismijavani. "Ove godine su štete izrazito velike. OPG-i moraju prikazati bar 60% janjadi od ukupnog broja, a ako to ne pokažu, gube pravo na poticaj", kazao je Devčić. Ljiljana Rukonić (SDP) ustvrdila je da je obraslost terena velik problem za lovce, jer divljač nije dovoljno uočljiva.
Anto Nedić (HDZ) nije za izlaske na ulice, već za djelovanje putem institucija, te je postavio pitanje kompetencije komunalnog poduzeća za lovačke zadatke. Mario Kamalić (HSS) zatražio je da se divljač stavi u lovno-gospodarsku osnovu i upozorio na mogućnost "najbolnijeg načina" - da poljoprivrednici uzmu stvar u svoje ruke i počnu postavljati otrove i stupice. Branko Domac (PGS) izrazio je žaljenje što se ova tema aktualizira samo u predizborno doba, zatraživši da se Vijeću redovno dostavljaju podaci o izlovu. Elvis Živković (HNS) problem vidi u slaboj demografskoj situaciji u manjim mjestima, zbog čega je i manje aktivnosti u poljoprivredi.
Mehanizam je sveden na 200 kuna za ulovljenu životinju
Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije, ujedno i autor zaključaka koje je nedavno usvojilo Gradsko vijeće Cresa, kazao je da je mehanizem sveden na isplatu 200 kuna po ulovljenoj životiniji, što daje Županija. "Problem treba izdignuti na razinu gdje bi postojali zakonski vlasnici problema, da se napravi akcijski plan koji ne predviđa samo pucanje nego i niz drugih mjera, koje neće poduzimati sami lovci", kazao je Toić.
Niz istupa predstavnika lovačkih društava otvorio je Josip Golubović iz LD "Kamenjarka", kazavši da njihovih 58 lovaca na lovištu od Artatora do Privlake radi dobro i organizirano i da je u tri godine odstrijelilo 240 svinja. Kazao je i da ima još zainteresiranih lovaca ali da barataju premalim terenom. Luka Brkljačić iz njivičkog LD "Vepar" koje vodi lovište "Veli Lošinj", kazao je da je broj svinja na tom području "sveden na biološki minimum" i dao prijedlog da se pune lokve i rade hranilice za svinje daleko od naselja, što bi olakšalo lov. Stevan Gledić iz nerezinskog LD "Halmac" nabrojao je statističke podatke - prošlogodišnjih 12 tisuća sati dnevnog i noćnog lova, godišnji unos 2-5 tona kukuruza u lovište, dnevni prosjek od 4-5 lovaca na terenu, jednog stalno zaposlenog, te 200 tisuća kuna opreme uložene u lovišta.
Reagirao je Rudolf Ivković, kazavši da se u lovačkim društvima "vrti biznis", te da je nelogično da "Kamenjarka" s deset puta manje terena ima 58 lovaca, a "Halmac" s velikim terenom njih 37. Ustvrdio je da "Halmac" nije htio primiti nove zainteresirane lovce.
Livio Hrelja, ovčar iz Belog, pozvao je da se primijene modeli iz inozemstva: "Na Mediteranu je eliminirano 16 tisuća svinja s jednog otoka, a kod nas lovci govore da bi problem mogli riješiti za dvije godine, ali da onda ne bi imali što raditi?! Metode postoje, a Hrvatska je potpisnik Konvencije o biološkoj raznolikosti." Hrelja je kazao i da neki lovci idu na teren samo da se čuje da su bili, a samo neki zaista i rade.
Ana Kučić, v.d. gradonačelnica Malog Lošinja, apelirala je na suradnju među lovačkim društvima, ali i kazala da unutar aktualnih propisa pomaka ne može biti, bez obzira što radila lovačka društva. "Kad je prije deset godina pokrenuta priča, voda još nije bila došla do grla, a kod nas se samo tada pokreću stvari", konstatirala je.
Vijećnica Đurđica Šimičić (HDZ) izrazila je bojazan da se ni nakon ovih zaključaka ništa neće promijeniti, odnosno da se dogodilo "upadanje u administrativnu zamku". Siniša Dakić-Barichievich (neovisna lista) kazao je da su mu izlaganja Hrelje i Toića otvorila oči, te da je glavni problem politička volja.