Naime, prema predloženim, a potom i prihvaćenim odlukama o komunalnoj naknadi i vrijednosti boda komunalne naknade, Čikat je postao jedina od četiri lošinjske zone koje imaju komunalnu naknadu dvostruko veću od ostalih dijelova otoka. "Činjenica je da se uređenjem okoliša Čikata povećala vrijednost tog dijela, da je to postala ekskluziva, što traži jače održavanje komunalne rasvjete i čišćenje", kazala je pročelnica za komunalni sustav Tanja Jović. Vijećnik Andrino Maglievaz (IDS) pobunio se protiv ovakve odluke: "Zašto dižemo cijenu? 'Jadranka' investira, pa je trebamo odrati? Ako je već trebalo mijenjati cijenu, to je moglo biti i za manje od dvostruko".
Milan Pejić (SDP) izrazio je mišljenje da će to djelovati destimulirajuće za daljnje "Jadrankine" investicije, Branko Domac (PGS) da vlasnike kuća i stanova na Čikatu treba izuzeti od ove promjene, a Boris Badurina (HDZ) mišljenja je da je svim objektima na Čikatu sada skočila vrijednost pa ne treba raditi izuzetke.
Gradonačelnik Gari Cappelli (HDZ) detaljnije je analizirao problem. "Privredu treba rasterećivati, ali ne tako da se našteti drugima. Investitor je više puta bio upozoren i od mene i od stručnih službi Grada, da javnu rasvjetu ne mogu održavati oni, te da ne stavljaju toliko skupih rasvjetnih tijela. Sada žele raditi i šetnicu do Anuncijate, ali neka ne diraju javnu rasvjetu. Naša upozorenja nisu uzeta u obzir, već se radilo kako im se sviđalo, što nije problem, ali to onda treba platiti. Mnogi se šetači žale da ih rasvjeta ispred hotela zasljepljuje, a mi u Gradu ne želimo plaćati toliku snagu lampi", zaključio je Cappelli, uz podršku predsjednika vijeća Ante Nedića (HDZ) koji je dodao da onaj tko naplaćuju hotelske kapacitete treba i platiti urbanu opremu koja više troši. Odluke su na kraju izglasane s 14 glasova podrške i jednim suzdržanim (Maglievaz).
Aktualni sat otvorio je HSS-ovac Mario Kamalić zatraživši da se ukloni "kavez" kraj sportske dvorane, koji se koristio za pohranu nepropisno parkiranih vozila. Zatražio je i ispis svih prihoda javnih poduzeća i ustanova za ovu i prošlu godinu.
Dubravko Devčić (neovisni vijećnik) zanimao se za rasplet svojedobno najavljenih radova na plažama Zagazine i Kadin, uočivši da te stavke nema u prijedlogu proračuna za 2016. godinu. Od gradonačelnika je dobio odgovor da kod građana postoji otpor prema predloženom rješenju, a da su neki od prijedloga građana financijski neprovedivi, pa je zato sve zastalo. Siniša Dakić-Barichievich (neovisna lista) upitao je postoji li mogućnost da se u uvali Rovenska omogući nekoliko novih vezova za barke i da se zadrže postojeći na desnoj strani uvale, kao i sudbinu prije pet godina predloženog rješenja za luku Veli Lošinj.
Branka Domca zanimalo je kada će se sjednice Vijeća početi održavati u preuređenoj bivšoj Pomorskoj školi na trgu, nakon što je ranije odlučeno da Grad kupi prvi kat zgrade. Cappelli mu je odgovorio da se radi na opremanju dvorane audivizualnim uređajima, parketom i namještajem, te da će se sjednice ondje održavati od sredine sljedeće godine. Drugo Domčevo pitanje odnosilo se na raniju kupnju Županijinog terena na Rukaviću, s tim da Županija od tog novca napravi dizalo za gornju zgradu Doma zdravlja.
Andrino Maglievaz upitao je za raniji prijedlog gradnje ribarske luke podno Tovara, našto je Cappelli uzvratio da za taj projekt Grad i dalje nastoji dobiti sredstva iz EU-fondova, a da se u međuvremenu s jednom naftnom kompanijom pregovaralo o gradnji benzinske crpke s ribarskom lukom.
Jednoglasno je usvojena promjena urbanističkog plana uređenja Nerezina, a onaj o gospodarskoj zoni na Kalvariji prošao je s 14 glasova "za" i suzdržanim Mariom Kamalićem, koji se nije složio s prijedlogom da najmanja površina parcele bude 400 kvadratnih metara, traživši da taj broj iznosi 300. Raspravljalo se i o prolazu biciklističke staze kroz zonu.
Donesena je odluka o zabrani građevinskih radova tijekom turističke sezone za sljedeću godinu, pa će tako zabrana trajati od 15. lipnja do 15. rujna, te na blagdane, a cijele godine noću od 20 sati do 8 ujutro. Iznimku čine hitni radovi u slučajevima ugroze života ljudi, ali i "radovi od značaja za turizam, gospodarstvo i ostale vrste radova za veće projekte od posebnog interesa", po procjeni gradonačelnika.
Još je usvojena odluka o spomeničkoj renti, sukladno s promjenama zakona, te sklapanje izvansudske nagodbe, čime se vlasništvo nad otočićem Murtarom priznaje Republici Hrvatskoj.
