Mnogo pitanja, a znatno manje odgovora, iznjedrila je druga javna tribina o aktualnim lošinjskim (turističkim) investicijama, održana u organizaciji građanske inicijative...
Gotovo trosatni događaj u kinodvorani u Malom Lošinju uime organizatora, građanske inicijative "Čovjek po mjeri otoka", otvorila je Bojana Genov, koja je odaziv na tribinu, a prisustvovalo je dvjestotinjak građana, ocijenila potvrdom potrebe za mjesnim odborom u Malom Lošinju. "Dobrim mjestom za život, grad čine i zelene površine, a ne samo one koje se može izravnati, betonirati i na njih staviti stolove i stolice", otvorila je Genov, navodeći i podatke o proračunskim stavkama o prodaji gradskih zemljišta, naraslima u posljednjih desetak godina ("Što će prodati sljedeći gradonačelnik i gradska vlast?"). Dala je i prijedlog postavljanja drvenih kupališta, umjesto betoniranja stijena na Zagazinjinama i Kadinu.
Prva od predavačica, stručnjakinja za inžinjerstvo okoliša dr. Lidija Runko Luttenberger ustvrdila je da gradnja turističkih naselja onečišćuje okoliš te doprinosi uništavanju ekosustava i opterećuje komunalnu infrastrukturu.
"Prevladao je investitorski urbanizam, a građanima je ostavljen jedino utjecaj kroz izvaninstitucionalno organiziranje, i to samo na sitnije tehničke detalje", kazala je, navodeći da je u posljednjih 50 godina izgrađeno četiri puta više obalnog prostora no što su to učinile sve ranije generacije zajedno.
Krajobrazna arhitektica Alka Turalija počela je općom ocjenom da se problemi u Hrvatskoj javljaju zbog inertnosti građana, koji se u velikoj većini ne trude doznati svoja prava. "Vrijednost otoka prepoznao je botaničar i domoljub prof. Ambroz Haračić temeljito proučivši biologiju otoka. Park-šuma Čikat proglašena je 1992. godine i u njoj je evidentirano mnogo vrijednosti, koje stoje i u prostornom planu. Stabla su potrebna čovjeku i za disanje i za očne sluznice, ona vuku vodu iz tla i za druge usjeve", kazala je Turalija, usporedivši novi hotel "Bellevue" s nasukanim kruzerom, uz kritički osvrt na nove zelene površine oko hotela.
"Motiv dolaska novca je bitan i s te strane je Grad postupio u najboljoj namjeri, ali pitanje je je li to vrijedno onoga što je na Čikatu napravljeno?", zaključila je.
Gradska pročelnica Tanja Jović preusmjerila je raspravu na teme zbrinjavanja otpada, upitavši dr. Runko Luttenberger o njenom sudjelovanju u odabiru tehnologije za županijsko odlagalište na Marišćini, našto joj je odgovoreno da se ta tehnologija temelji na prevaziđenom i skupom konceptu.
Vesna Juranić-Koharović upitala je što se radi na svijesti građana da proizvode što manje, odnosno obrađuju otpad, a Nevenka Morović-Janković ocijenila je urađeno na postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda na Kijcu predimenzioniranim, te da građani nisu bili dovoljno upoznati s projektom. S time da je Kijac devastiran složio se i Tedi Kučić, dodajući da se ondje osjeća zagađenje.
U publici je bila još jedna krajobrazna arhitektica Nataša Tiška Vrsalović, koja je sudjelovala u izradi zelenih površina "Bellevuea", koja je Alku Turaliju optužila da pljuje po tuđem radu, navodeći da je šuma na Čikatu zapuštena, a da je pri uređenju hotela "srušeno nekoliko borova", a posađeno 96 stabala, od čega 40 borova.
Reagirao je Andrija Maričević ocijenivši radove na Rukaviću "ekocidom". Tihomir Knezić kazao je da je u izlaganju Alke Turalije bilo netočnih podataka, ali i da je u odnosu na razdoblje prije trideset godina, kada je donošen općinski prostorni plan, interes građana za ova pitanja jako pao. Jasmina Ibrišimović kazala je da je žalosno da su borovi na Rukaviću rušeni, ali da je 150 obitelji na listi zahtjeva Gradu za stanove. Bojana Genov rekla je da u gradu postoji mnogo praznih prostora koji bi se mogli prenamjeniti za stanove. Ivica Krstaš bio je mišljenja da nešto treba žrtvovati, misli li se na otoku živjeti od turizma.
Marija Bebić pozvala je na komunikaciju bez šikaniranja onih koji iznesu svoj stav, a Ivan Lovaković ocijenio je teze Bojane Genov "apokaliptičnima", a izlaganja gošća nastojanjem da se to potkrijepi. Boris Šegota kazao je da su se Lošinjani u njegovoj mladosti veselili svakom novom čovjeku i novim radovima, a da je to sada nestalo. "Otoku dobro može donijeti samo izgradnja, naravno uz čuvanje resursa. Pogrešaka sigurno ima, ali namjera je dobra. Što se tiče šume, Šumarija je nekada imala dvadeset radnika koji su održavali šume, a sada su one devastirane", zaključio je Šegota.
Iz publike su još stigli komentari o tome kako Lošinj gubi "čaroliju" koja je privlačila dugogodišnje goste, te pitanja o broju srušenih borova na Čikatu i o instrumentima koje građani imaju kako bi utjecali na projekte. U publici je bilo i vodstvo Grada - gradonačelnik Gari Cappelli i zamjenica Ana Kučić, te direktorica Turističke zajednice Đurđica Šimičić, no nisu se uključivali u raspravu.