Iznošenje pojedinačnih problema građana prevladavalo je "okruglim stolom" Otočnog sabora održanim u Cresu...
Uime organizatora, uvodnu riječ dao je član Vijeća Otočnog sabora i predsjednik Otočnog sabora Primorsko-goranske županije dr. Julijano Sokolić, govoreći o sadašnjem Zakonu o otocima, središnjoj temi skupa. Đanino Sučić, član Otočnog sabora, ali i član Otočnog vijeća, savjetodavnog tijela pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, kazao je da je skup održan kako bi se već u ranoj fazi izrade izmjena Zakona o otocima, moglo reagirati s iskustvima i prijedlozima s terena.
Otočni sabor, čije je sjedište u Zadru i težište rada mu je, u praksi, na sjevernodalmatinskim otocima, trenutno najviše upozorava na opskrbu gorivom te na neplovljenje brodova prema malim otocima, čak i kad nevrijeme nije tako izrazito.
"Ne može Ministarstvo obrane u investicije na otoku brojati radar na Lastovu, jer to sigurno ne diže kvalitetu života otočana. Grad Cres ima dobro riješene subvencije cijene vode po svakoj turističkoj postelji na sjevernom dijelu otoka. Povremeno korištenje nekretnina na otocima sigurno ne treba poticati zakonom, jer to pomaže depopulaciji", kazao je Sučić.
Prva među diskutantima bila je Frančeska Dražić: "Što točno znači biti otočan? Mi domaći se ovdje često osjećamo kao građani drugog reda. I kod dobivanja poslovnih prostora, prednost moraju imati oni koji su ovdje stalno i generacijama", ustvrdila je.
Besim Asani ustvrdio je da u Zakonu o otocima ima premalo spomena socijale: "Naš otok ima prosječnu dob stanovništva od 44 godine. Treba smanjiti kvote potrebnog broja osoba za geronto-domaćice." Nakon ovoga razvila se opširna rasprava o kvotama pacijenata za dolazak specijalista, a okupljeni su se složili oko toga da na otocima ne mogu vrijediti jednake kvote kao na kopnu, zbog specifične prometne (ne)povezanosti.
Predsjednik creskog Gradskog vijeća Marčelo Damijanjević kazao je da bi trebalo razdvojiti status grada Cresa i ostatka otoka u skupinama koje su određene Zakonom. Upozorio je na problem malog ribolova, koji Europska unija ne prihvaća, odnosno da treba pronaći pandan za to kada se uđe u EU.
Puno riječi bilo je o eventualnoj prednosti otočana pri ukrcaju na trajekt i katamaran, oko čega su se mogla čuti različita mišljenja.
U raspravi su, uz navedene, sudjelovali još Marina Medarić, Jadranko Bjelkanović, Lara Bressan, Doris Popov, Kristijan Mužić i Dragan Medarić.
Okupljanje, održano u Gradskoj vijećnici, zaključio je Julijano Sokolić, navodeći da Otočni sabor, kod budućeg poreza na nekretnine, zahtijeva da se nasljeđene stare kuće i novogradnje ne tretiraju jednako.
Tijekom narednih dana, Otočni sabor namjerava organizirati slične rasprave u Nerezinama i Susku, a nema sumnje da će i ondje pojedinačni problemi prevladati nad prijedlozima za promjene u novoj inačici Zakona o otocima.