Sri21082019

Zadnje dodano:20.08.19

Back Nalazite se ovdje: Početna Kultura Frenetične geste, agresivni naglasci i duboki nemir

Frenetične geste, agresivni naglasci i duboki nemir

Ruski pijanist Andrej Gugnin (1987.) nastupio je u nedjelju u crkvi Uznesenja sv. Marije, u sklopu programa 44. festivala Osorske glazbene večeri.

Laureat brojnih  međunarodnih natjecanja čest je hrvatski gost otkada je 2011. godine osvojio drugu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju "Svetislav Stančić". Od recentnih nagrada svakako valja izdvojiti prvu nagradu na pijanističkom natjecanju u Sydneyju, gdje je dobio priznanja za najbolju izvedbu klavirskog koncerta, najbolju izvedbu klavirskog koncerta 19. Ili 20. stoljeća, najbolju izvedbu sonate za violinu i klavir te priznanje za najbolji recital.
U Osor nam dolazi s panslavenskim programom koji čine djela hrvatskog suvremenog skladatelja Borisa Papandopula, ruskih skladatelja S. Prokofjeva i P. I. Čajkovskog te vječnog klasika, F. Chopina.

"Osam studija za klavir" Boris Papandopulo posvetio je pijanistu Svetislavu Stančiću, a Gugnin ih je prvi put izveo upravo na natjecanju "Svetislav Stančić" 2011. godine. Žustre i dinamične studije obiluju zahtjevnim ritmovima, metričkim promjenama, oštrim naglascima i kontrastima koji hipnotiziraju. Sedma studija, "Tempo di Blues", najpopularnija je i najčešće izvođena samostalno, zbog svoje ugodne melodičnosti protkane elementima jazza. I nama je, narativna i filmski dramatična, ova sedma studija najbolje sjela. Rijetko izvođene kao cjelina, "Osam studija za klavir" B. Papandopula redovan su dio repertoara ruskog pijanista i Gugnin suvereno vlada njima – umjetnički ravnatelj Branko Mihanović s odobravanjem je zaključio da bi i Papandopulo bio zadovoljan interpretacijom.

"Ratne sonate" Sergeja Prokofjeva (Šesta, Sedma i Osma, skladane od 1940. do 1944.) iznimno su uznemirujuće glazbeno štivo i u redovnim okolnostima, a izvedene pod olujnom kišom koja je tutnjala po krovu osorske ex-katedrale dodatno su postale dramatične. Izrazito disonantne, s mnogo frenetičnih gesta, agresivnim naglascima i dubokim nemirom protkanim kroz sva raspoloženja, reakcija su Prokofjeva na ratne sukobe II. svjetskog rata i politički režim, a nekako još uvijek rezoniraju s publikom na ovim prostorima.

Nakon pauze ipak nešto tradicionalnije i klasici sviklom uhu ugodnije. "Dumka u c-molu" Petra Iljiča Čajkovskog klasično je rustikalno djelo tipično za ruskog skladatelja, u kojem se izmjenjuju romantične slike ruskog krajolika, živahnost seoskog plesa te dramatičnost ruskog karaktera. Lakoća s kojom ju je odsvirao govori da je često i rado svira.

"Treća sonata za klavir u h-molu, op.58" poljskog skladatelja Frederica Chopina "zicer" je za kraj programa. Jedno od Chopinovih najopsežnijih djela, kompozicija je to kojoj je posvetio cijelu jednu godinu, u nastojanju da prezentira i dokaže da, iako se najbolje snalazi s kraćim formama, itekako dobro vlada i većim, cikličnim skladbama. Nije dočekana s ovacijama, no vrijeme je pokazalo da je ova sonata jedan od vrhunaca Chopinova opusa. Tonovi koji pršte kao kišne kapi po krošnji, melodija koja se ljeska kao mjesečina na morskoj površini, Treća sonata priziva duh francuskog dvora i klavirski romantizam u punom sjaju. Gugnin je ovu sonatu izveo besprijekorno, elegantno i s punom koncentracijom, a publika u Osoru izvedbu je nagradila velikim ovacijama i dugotrajnim pljeskom.

Poklonio nam je i dva bisa, a nastup zatvorio sakralnim koralom "Zazivam te, Gospode", inspiriran ambijentom u kojem se nalazimo.
Recital je potrajao puna dva sata, a vjerni sljedbenici pijanista mogli su ga pratiti putem streaminga. Solidno popunjena crkva vjerojatno bi bila i punija da nije bilo olujnog nevremena, no Andrej Gugnin priredio je izvrstan pijanistički koncert za koji je vrijedilo i malo pokisnuti.

Na današnji dan.....

21/8/1879

Na Unijama rođen Ivan Radoslović, učitelj, proganjan od talijanske vlasti, potom predsjednik Narodno-oslobodilačkog odbora Ilovika, umro 1975. g.