"Mali bijeli" i isječak iz otočne povijesti

Zvonimira Obad i Zrinka Ettinger Starčić / foto: B. Purić
Zvonimira Obad i Zrinka Ettinger Starčić / foto: B. Purić
Mali Apoksiomen i kutak o važnom razdoblju iz povijesti Malog Lošinja novi su sadržaji kojima je Lošinjski muzej, u čijem je sklopu odnedavno i Muzej Apoksiomena, proslavio Međunarodni dan muzeja.

U podne je u prizemlju zgrade Muzeja Apoksiomena predstavljena replika Apoksiomena, visoka približno upola u odnosu na original, a načinjena od poliesterske smole i kita. Razlikuje se od originala i svojom bojom, za razliku od tamnog izvornika, mali je Apoksiomen posve bijel, što daje kontrast s plavim ambijentom u kojemu je postavljen. Ovu je repliku napravila akademska kiparica Zvonimira Obad, a rad je trajao oko dva i pol mjeseca. Za razliku od pravoga, tisućama godinama starog kipa, ovu repliku posjetitelji smiju dodirivati i prvenstveno je namijenjena slijepim i slabovidnim posjetiteljima, kako bi i oni mogli dobiti dio doživljaja muzeja. "Ovo će doprinijeti razbijanju stigme muzeja kao prostora u kojima se ništa ne smije dodirivati", kazala je ravnateljica muzeja Zrinka Ettinger Starčić prigodom predstavljanja replike. Kiparici Obad ovo je prvi rad u ovom materijalu; inače je kamen njen medij.

Drugi dio programa održan je u matičnoj zgradi Lošinjskog muzeja, u predvorju glavne dvorane. Na poziciji gdje je dosad stajala figurica "Dama iz Čikata", preseljena na drugo mjesto u zgradi, sada je kutak posvećen stanju u Malom Lošinju na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, pri čemu je kao glava ličnost izdvojen prof. Ambroz Haračić, poznat Lošinjanima kao pokretač pošumljavanja otoka, što je drastično izmijenilo izgled Lošinja i pridonijelo njegovom (turističkom) razvoju. Izloženi su fotografski portret Haračića i diploma kojom je u doba austrijske vlasti na otocima proglašen vitezom. Ti predmeti pripadaju Srednjoj školi Ambroza Haračića, u čije je ime ovom prilikom govorila prof. Lidija Kosmos, koja proteklih godina provodi opsežna istraživanja o Haračićevom liku i djelu. Izloženo je još nekoliko fotografija iz života Lošinja tog vremena, a ovaj je dio stalnog postava osmislila kustosica Marijana Dlačić, ukazavši na problem nedostatka izložaka, ali i izložbenog prostora.