Ispis

Okrenuli se pomorstvu zbog konkretne zarade, uz velike rizike

Prof. Irena Dlaka / foto: B. Purić
Prof. Irena Dlaka / foto: B. Purić
Na temu "Zlatno doba lošinjskog pomorstva" predavanje je održala povjesničarka umjetnosti prof. Irena Dlaka u sklopu festivala "Lošinjskim jedrima oko svijeta".

Istraživačica otočne povijesti u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju počela je predavanje borbom kod Lepanta 1571. godine, u kojoj je cresko-osorska galija pod zapovjedništvom Kolana Draže, ujedno jedinog preživjelog s tog broda, sudjelovala u konačnoj pobjedi tzv. Svete lige, a u njoj Mletačke Republike, protiv flote Osmanskog Carstva, odnosno prikazom pomorca Blaža Gladulića iz Velog Lošinja na nadgrobnoj ploči iz 1604. godine.

Redali su se dalje podaci i zanimljivosti iz pomorske povijesti najprije Velog Lošinja - o generacijama pomorske obitelji Petrina kroz tristo godina, Budinićima, naglom porastu broja pomoraca. "U XVIII. stoljeću stanovništvo se okrenulo pomorstvu kao izvoru konkretne zarade, doduše uz velike rizike. Tada Veli Lošinj dominira, a u XIX. stoljeću su se stvari okrenule, zbog puno veće luke u Malom Lošinju", istaknula je Dlaka. S bogaćenjem pomoraca, nastala je i pomorska aristokracija, a kao posljedica javlja se izgradnja i opremanje crkvenih prostora umjetninama, pri čemu je u Velom Lošinju važnu ulogu imao mladi kapetan Gasparo Craglietto (Gašpar Kraljeta).

U Malom Lošinju 1794. počelo je prvo sustavno školovanje pomoraca, zaslugom Ivana Vidulića, a tada na Lošinj stižu primjerci glasovite Diderotove Enciklopedije. Uskoro je mletačku upravu na otocima zamijenila francuska, te je izgrađen Kaštel, a u pomorskoj je blokadi propala prva lošinjska flota. Novi uspon dogodio se za rusko-turskih ratova 1828.-1854., kada su Lošinjani pokazali sposobnost trgovanja, 1855. je otvorena državna Pomorska škola, sada već pod austrijskom upravom, a s 247 izgrađenih brodova (97.955 registarskih tona) od 1853. do 1884. godine, Lošinj je na Jadranu bio treći, iza Trsta i Rijeke, iako je građa dopremana iz raznih krajeva Europe, pa i Amerike. Za vrijeme putovanja pomoraca, ovdašnje su žene "držale četiri kantuna" kuća, odgajale obitelji, uređivale vrtove donešenim egzotičnim biljkama, ali i pohađale škole. Predavačica je istaknula ulogu brodograditelja Nikole Martinolića, te pothvat kapetana Aldebranda Petrine na kliperu "Contessa Hilda" 1906. godine - dolazak od Trsta do Čilea za 94 dana, a predavanje zaključila običajem pozdrava lošinjskim pomorcima s rta Anuncijata na Čikatu.

Zaključno je direktor Turističke zajednice Dalibor Cvitković najavio predstojeće događaje u sklopu "Lošinjskih jedara oko svijeta".