Na taj dan, u svijetu se prakticira održavanje vođenih posjeta znamenitostima vlastite sredine, a za Lošinjane je ovo bila prigoda da doznaju više o ovom dijelu otoka, koji ga, naglašava prof. Dlaka, izdvaja među ostalima.
Prije 130 godina na Lošinj je stigao dr. Conrad Clar s 12-godišnjim sinom, koji se nakon tri tjedna boravka na Lošinju posve oporavio od teže bolesti grla. U ranoj afirmaciji Lošinja kao mjesta zdravstvenog turizma ključnu ulogu odigrao je botaničar prof. Ambroz Haračić, predvodnik pothvata pošumljavanja otoka obavljenog u šest godina, čime je posve promijenjen izgled i lošinjska mikroklima. Doba je to austrijske uprave u Istri i na otocima i tada kreće gradnja luksuznih vila i hotela okruženih uređenim parkovima i vrtovima.
U današnjici, ova je tema osobito aktualna - Čikatu se velikim građevinskim radovima na turističkim kompleksima drastično mijenja izgled, a stogodišnje se vile ruše praktično do temelja, te se na njihovom mjestu podižu novi objekti nalik starima.
"Čikat je bio jako zapušten i obnova je bila neophodna, no nije trebalo rušiti povijesnu arhitekturu i graditi faksimile", tvrdi prof. Dlaka, povjesničarka umjetnosti, donedavna ravnateljica Lošinjskog muzeja, dodajući: "Usporedimo to s Bolléovim tornjevima Zagrebačke katedrale, koji se obnavljaju već trideset godina, a nikomu nije palo na pamet da ih sruši i napravi nove od armiranog betona."
Kao dobar primjer načina rada, ističe obnove "Saborke" i "Karoline" za prethodnog vlasnika.
Poseban problem je borova šuma: "Životni vijek bora je maksimalno 150 godina i nastala je potreba za obnavljanjem šume. Sada, borovi ne padaju toliko zbog nevremena, koliko zbog gnjilog korijenja, pogotovo ondje gdje su uz stabla parkirališta i staze", navodi Irena Dlaka, predlažući izravno turističko vrednovanje šume - sađenjem i "posvajanjem" bora, nalik "posvajanju" dupina koje posjetiteljima nudi institut "Plavi svijet".
