Više od polovice turista na lošinjsko područje dolazi zbog kupanja i sunčanja - čak 55 posto gostiju na Lošinj privlači sunce i more, a od gostiju koji borave na otoku, kupanjem i sunčanjem bavi se njih 84 posto. Ipak, postoje i primjedbe na čistoću ulica.
To su naglasci sa sjednice Skupštine Turističke zajednice Lošinja, održane u utorak u Muzeju Apoksiomena, a na kojoj se nitko od 21 prisutnog člana nije upuštao u raspravu po osam točaka dnevnog reda.
Dopunivši izvještaj podnesen u prosincu, direktor TZ Dalibor Cvitković konstatirao je da je u 2017. godini zabilježeno 7-postotno povećanje broja ostvarenih turističkih noćenja, a istaknuo je da je TZ otvorila nove web-stranice, te da je lanjski obračun vrijednosti objave u medijima premašio onaj za 2016. godinu u kojoj je otvoren Muzej Apoksiomena.
Najveći dio sjednice otpao je na rezultate istraživanja o stavovima turista, odnosno potrošnji na lošinjskom području, obavljenom od srpnja do listopada na uzorku od 327 gostiju u Malom Lošinju i 77 u Velom Lošinju. Prema tim podacima, prosječna dob turista na otoku je 42,8 godine, što je između prosjeka u Hrvatskoj i u Primorsko-goranskoj županiji, a skupina gostiju do 25 godina starosti zastupljena je manje nego u ostatku Kvarnera i Hrvatske. Više od polovice gostiju su visokoobrazovani, po čemu je Lošinj "jači" od Kvarnera i Hrvatske, a njihova domaćinstva ostvaruju mjesečne prihode u prosjeku od 2500 do 3000 eura. Nešto više od polovice gostiju dolazi u parovima, a statistički su iza njih obitelji s djecom. Dolazi se najviše automobilom, a pomorski je prijevoz, ne računajući dvije trajektne veze (Merag - Valbiska i Porozina - Brestova), slabo zastupljen.
Iako su preporuke drugih osoba (24 posto) i prijašnji boravci (18 posto) i dalje važan izvor informacija, internet je preuzeo čelno mjesto (42 posto) kao glavni izvor saznanja o Lošinju. Pritom glavninu informacija doznaju od turističkih online-agencija, a potom od stranica smještajnih objekata, dok tzv. društvene mreže na internetu nemaju toliki odjek.
U kategoriji zadovoljstva ukupnim boravkom, Lošinj je jači od ostatka županije i države, ali ima slabosti u kategorijama prometne povezanosti i pogodnosti za kratak odmor.
Goste više nego u drugim hrvatskim turističkim mjestima smeta neprimjereno prikupljanje smeća, odnosno smrad iz kontejnera, a čak 24,7 posto gostiju u istraživanju je ustvrdilo da im to kvari boravak na Lošinju. "Za razliku od 78 na razini države, a 76 na razini županije, na Lošinju turist prosječno potroši 96 eura dnevno, od toga 43 eura na smještaj, a i dnevna potrošnja na hranu i piće u lokalima veća je no drugdje, što ne ide u prilog tezi da hotelski gosti ništa ne troše u gradu", istaknuo je Cvitković.
Na sjednici su izabrana trojica predstavnika lošinjske u županijskoj turističkoj zajednici - Damir Mlacović, Mario Kamalić i Lovro Hesky.