Lošinj je dvaput bio domaćin Svjetskom prvenstvu (1957. i 2010. godine), Euroafričkom prvenstvu 1970. godine, a nekoliko puta ovdje je održana posljednja etapa Europskog, odnosno Euroafričkog kupa. U više navrata ovdje su priređivana državna pojedinačna i momčadska prvenstva, a posebnost je Novogodišnji kup gradova koji se, uz samo dvije propuštene godine, u Malom Lošinju priređuje još od 1960. godine.
Tema je svježe obnovljen Zimski kup nacija - natjecanje prvi put priređeno u Malom Lošinju u posljednjim danima 1965. godine. Bilo je to doba velike popularnosti ovog sporta, pa se ovdje okupljala ribolovna elita. Hrvatski ribolovci, nastupajući za reprezentaciju tadašnje Jugoslavije, u ulozi pobjednika izmjenjivali su se s reprezentativcima Italije i Francuske. Tako je bilo do 1990., kada je Jugoslavija u svom posljednjem nastupu osvojila trofej. Dogodine, nije bilo niti Jugoslavije niti Kupa nacija, a kada su se ponovno stekle okolnosti, natjecanje je priređivano od 1993. do 1997., pa prekinuto zbog malog interesa i sve teže dostupnih novaca za organizaciju.
Nakon četiri godine, Kup nacija je oživljen, s tim da je 2001. i 2004. trofej dodjeljivan zemlji iz koje je bila najbolja ekipa Kupa gradova, dakle bez stvarnog nastupa reprezentacija. Donedavno posljednji Kup nacija održan je 2006. godine. U svim izdanjima od 1993. pobjeđivala je Hrvatska, koristivši izostanak najvažnijih inozemnih ribolovaca.
Kako bi se dobila momčad više, 2006. su nastupile dvije selekcije Hrvatske, a ona pod brojem 2 dobila je skulpturu podvodnog ribolovca s podvodnom puškom, koja se protekla četiri desetljeća dodjeljivala kao prijelazni trofej.
Trofej je osmislio i izradio kipar Vinko Matković (1911.-1973.), a njegova uvećana kopija, 1989. godine je postavljena kao Spomenik podvodnom ribolovcu na početku rive Priko.
Činilo se da je Kupu nacija tada zaista došao kraj, no dolazak četiri reprezentacije u posljednjim danima upravo završene godine udahnuo je natjecanju novi život. Ipak, jedna tradicija nije nastavljena - umjesto Ribolovca, kao prijelazni trofej reprezentaciji Hrvatske (i u njoj Lošinjanima Danielu Gospiću i Radoslavu Jakupoviću kao najistaknutijim članovima) dodijeljen je običan, konfekcijski pehar.
Gdje je nestao Ribolovac, je li se zapleo u mreži nesporazuma ondašnjih natjecatelja i organizatora, sadašnjih ribolovaca i njihovih domaćina?
Vjerojatno nema nogometnog poklonika koji ne zna kako izgleda trofej za Svjetsko prvenstvo, a kako onaj za pobjednika Lige europskih prvaka - tisuće ljudi koristi priliku da bi se fotografiralo uz te trofeje. Na razini naše male sredine, isto bi trebalo vrijediti i za ovaj trofej - najvažniji u lošinjskom sportu. Mjesto mu je, dok god ga hrvatska reprezentacija osvaja, u prijestolnici podvodnog ribolova, u izlogu nekog od lošinjskih javnih prostora!
